Holistički pogled na zdravlje sve je češća tema u vremenu kada kronične bolesti, autoimuni poremećaji i karcinomi pogađaju sve više ljudi, uključujući i mlađu populaciju. Iako se često fokusiramo na simptome i fizičke aspekte bolesti, sve je jasnije da uzroci leže i u emocionalnim, psihološkim i životnim faktorima.
Holistički pogled na zdravlje: Zdrav duh – zdrav život
Pod zdravim stilom života podrazumijevam i/i prije svega naš psihički i duhovni život i koliko smo uravnoteženi u tom smislu.
Na koji način se borimo protiv svakodnevnog stresa i suočavanja sa emocijama?
Stres, loše prehrambene navike i ignoriranje vlastitih emocionalnih potreba često djeluju kao okidači zdravstvenih problema. Upravo zato potrebno je sagledati čovjeka u cjelini – tijelo, um i duh – kako bismo razumjeli zašto obolijevamo i kako se možemo iscijeliti.
Tko je odgovoran za porast bolesti?
Nikad modernija i sofisticirana dijagnostika, a sve više bolesnih ljudi – od autoimunih kroničnih do malignih oboljenja, anksioznih poremećaja, poremećaja motoričkih aktivnosti kod djece.
Dobna granica za oboljele od karcinoma sve je niža jer sve je više mladih ljudi koji obolijevaju od agresivnih karcinoma. Kako to? Što se događa? Tko je kriv? Sigurno nije kriv samo i isključivo sustav koji je takav kakav je – od obrazovnih do zdravstvenih institucija.
”Kriv” je dragi moji loš i nezdrav životni stil koji se u nekom trenutku pretvara u auto destruktivnost. Čovjek sam sebe što svjesno a što nesvjesno uništava, a da stvar bude gora to se užasno loše reflektira i na članove obitelji. Super zauzeta, nervozna, živčana i nezadovoljna mama koja se ne brine o svome psihičkom zdravlju i ne zadovoljava svoje potrebe, nije dobra mama i točka!
Koje mehanizme obrane koristimo kada se suočavamo s neugodnim emocijama, a tu prije svega mislim na ljutnju, bijes, strah tugu? Je li to masivno potiskivanje osjećaja, poricanje, projiciranje, povlačenje, acting out (izljevi bijesa), agresija (i/ili pasivna), racionalizacija, kompenzacija, itd.?
Psihosomatski uzroci bolesti
Koje mehanizme ili strategije suočavanja sa stresom koristimo? Konstruktivne ili destruktivne.
Konstruktivni mehanizmi: kada osoba prihvaća problem i fokusira se na iznalaženje realnih i konstruktivnih rješenja. Ima više vremena za sebe i brigu o sebi, relaksaciju, odmor, rad na sebi, itd. Ako ne zna sama, traži stručnu pomoć.
Destruktivni mehanizmi: osoba se izolira se od društva, ne želi pričati o svojim emocijama, samozavarava se, previše analizira, boji se napraviti grešku, iživljava se nad drugima, alkohol, droga, kocka, pornografija,itd.).
Sve je to pokušaj bijega od stresa i nagomilanih problema koje proizvode neugodne bolne, nepodnošljive emocije s kojima s mnogi jednostavno ne mogu i ne znaju nositi. Posljedica tih loših strategija jesu generiranje novih problema budući da se stari nisu rješavali i pogoršavanje starih.
Prehrana i sadržaj koji konzumiramo oblikuju zdravlje
Dio dobrog ili lošeg stila života jesu i loše i nezdrave prehrambene navike, sjedilački načina života koji ljudi većinom provode (kad ne rade ili djeca kad nisu u školi) pred ekranima na svojim mobitelima i video igrama konzumirajući najviše super toksičan sadržaj .
Danas skoro više nitko ne kuha – uglavnom se naručuje hrana iz cateringa vrlo sumnjive i loše kvalitete, ili se kupuje već ”gotova” ili iz pekarnica. Dakle, jede se hrana smeće i s nogu, ”nemam vremena”, a ima vremena za društvene mreže, čitanje gluposti tko je s kim bio, koliko vrijedi njezina odjeća, ogovaranja, itd. Pije se, puši se, ne spava se dobro, koriste se sve više sredstava za ”umirenje”, itd.
Jednom riječju – živi se nesvjesno i onda se čude kada obole – Kako to? Zašto baš ja?
Prerađeni prehrambeni proizvodi + visokorafinirana hrana koja obiluje pesticidima i drugim skrivenim i toksičnim kemikalija s vremenom će pokrenuti patološki proces odnosno pretvoriti zdravu u patološku stanicu iz koje će se razviti bolest. Prema tome, da li će osoba oboljeti od raka ovisi prije svega o uvjetima u kojima će se aktivirati geni koji dovode do bolesti a ne ili puno manje genetika.
Svima nama ostaje utješna je činjenica da sve te loše stečene navike od kojih ljudi obolijevaju od teških i ponekad neizlječivih bolesti, možemo i promijeniti jer kako smo ih naučili možemo ih i odučiti. Mnogi se probude iz hipnoze tek kada posrnu, dotaknu dno i teško se razbole. Nećete vjerovati da ima i onih koje ni bolesti ne nauče pameti.
Emocionalne traume – tihi okidač bolesti
Već je i znanstveno dokazano da je u pozadinu malignih oboljenja i karcinoma uvijek neka neprocesuirana trauma na kojoj treba puno rada na sebi kako bi se iscijelilo ne samo tijelo nego prije svega i čovjekova duša i duh, jer čovjek nije samo um i tijelo, nego puno puno više od toga.
Kada nas nešto zaboli fizički, često nismo ni svjesni da nas isto tako može boljeti i unutra. Duša zna boljeti ponekad i više od tijela. Prema tome, čovjek živi u jedinstvu duše i tijela. I kao što našem tijelo treba hranu i da se odmori jer se umara, da zna biti povrijeđeno,itd., tako i naše duša ima potrebe, samo što ljudi uglavnom ispunjavaju uvjete za tijelo, dok im duša pati.
U nekoj fazi života se izgube, ne znaju kuda bi sa sobom, ništa ih ne zadovoljava i ispunjava, iako ”imaju sve” ili barem tako misle. Mnogi često izigravaju neke face u društvu, glume da su super i sretni, što zapravo nisu, jer im duša umire pa se i oni iznutra gase kao svijeća. Mnogi to uopće ne shvaćaju. Ne shvaćaju da im jer potreban reset i jedan novi početak i osvježenje.
Tijelu treba hrana, duši isto jer – Zdrav duh u zdravom tijelu!
Holistički pogled na zdravlje – Promjena počinje unutar nas
Ako hoćete da stignete tamo gdje želite da budete, onda je potrebno da postanete osoba koja je drugačija od one koja si bila do sada. Za to će vam trebati novi stil života i:
- Novi i konstruktivan način razmišljanja bez grešaka u mišljenju.
- Novi pogled na sebe, svijet oko sebe i okolnosti.
Ukratko, potrebno je da dizajniraš nove obrasce – mišlju, rječju i djelom (u ponašanju), koji će vas spasiti i odvesti do željenog cilja, samo ako znate što je to, jer isti obrazci razmišljanja, rezultiraju istim osjećajima i ponašenjem tj rezultatima.
Ne treba ti savršena strategija, jasan plan i to do liste, treba ti posložim um, jasan vidik i pravac kretanja.
Treba ti poverenje u sebe.
Treba ti povratak sebi, da bi otišla dalje.
Trebaju ti nova mesta i novi vidici, mesta koja ti pokazuju nove nivoe mogućeg.
Treba ti više fokusa, a manje distrakcije.
“Manje pogleda u tuda dvorišta, a više zalivanja sopstvene bašte.”
Treba ti odvažnost, hrabrost i odlučnost da kreneš u nepoznato.
Autorica: MSc. Mirella Rasic Paolini, Specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje
PROČITAJ JOŠ:
Kako povezanost uma i tijela utječe na naše zdravlje?
Što je holistički pristup zdravlju i koje su najčešće zamke?
Kako stvoriti zdrave navike u ishrani uz holistički pristup?
Što kada izvana imaš sve, a iznutra nemaš ništa?
Wim Hof metoda: Poboljšajte imunitet i zdravlje znanstveno dokazanom metodom
