Stakleni strop i istraživanja
Istraživanja pokazuju da to da li je neko dobar lider ili ne – ne zavisi od njegovog spola. Teško je i pojam dobrog lidera svesti na samo jednu karakteristiku ličnosti. Zbog toga što stalno izmiče upornim, desetljećima dugim proučavanjima, pojam liderstva nam je još intrigantniji.
U proteklom periodu pandemije je to naročito došlo do izražaja. Pokazalo se da je zajednički činitelj zemalja koje su se najuspješnije borile sa pandemijom upravo žene na liderskim pozicijama. To pokazuju recimo statistike američkih saveznih država. S druge strane, muškarci koji predvode neke od najmoćnijih država svijeta postupali su na dijametralno suprotan način od svojih kolegica, te su njihove zemlje poklekle pred izazovom i primile najteže udarce. Ova spoznaja postavlja brojna pitanja.
PROČITAJ JOŠ: Žene lideri i žensko liderstvo: Zašto su žene dobri lideri?
Ženski pristup liderstvu u kriznim situacijama
Da li je ključ uspješnog vodstva kroz krizu u odlučnosti baziranoj na suosjećanju? Koliko sklonost ka riziku, preveliko samopouzdanje ili utjecaj mogu da utječu na rasuđivanje i donošenje pogrešnih odluka? Da li su žene dobri lideri u kriznim situacijama?
Naposljetku, kako da sve ovo primijenite na vlastito poslovanje, te tako izađete iz ove krize spremniji, uspješniji i bogatiji znanjem?
Kako su nas liderice podsjetile na moć empatije
Ono u čemu su se svi složili je da su žene pokazale veću empatiju. Prema studijama socijalnih psihologa, posebno onih koji su proučavali ponašanje u krizi, empatija igra veliku ulogu. Mi bismo išli toliko daleko da kažemo da u kriznim situacijama ona igra veću ulogu nego vizija i motivacija.
Mi ljudi smo socijalna bića i potrebno nam je, kad je teško, da se ušuškamo u svoje socijalne strukture da nas podrže. Posebno kad se osjećamo da smo u zoni opasnosti.
Stakleni strop – druga strana istog novčića
No, pošto smo naglasili da liderstvo ne treba idealizirati, već ga treba sagledati iz različitih kuteva, osvrnuti ćemo se i na neke teškoće sa kojima se žene suočavaju. Posebno na svom putu ka vrhu i posebno u kriznim situacijama, kakva je ova pandemija.
Svima je već poznat fenomen stakleni strop (eng. glass ceiling) teškoće sa kojima se žene suočavaju jer ne mogu da u punom obimu zauzmu visoke pozicije u kompanijama ili sam vrh u nekoj profesiji. A čak i kada probiju taj teško uočljivi stakleni strop, žene se mogu suočiti sa staklenom liticom – glass cliff.
PROČITAJ JOŠ: Liderstvo: Kako lideri utječu na uspješnost promjena?
A što je to staklena litica?
Ukratko, postavljanje žena na vodeća mjesta tijekom ekstremne krize – ako se iščekuje da će ishod biti loš.
Kao primjer možemo navesti postavljanje žena na liderske pozicije u kompanijama kojima pada promet ili počinju lošije poslovati. Dobra ilustracija za to je kada je Marissa Mayer promovirana na čelo Yahooa nakon što je toj kompaniji zbog Googla pala vrijednost akcija.
Inače, fenomenu staklena litica ime su dali Michelle K. Ryan i Alexander Haslam sa Sveučilišta u Exeteru 2004. Utvrdili su još nešto važno: da je ovaj fenomen specifičan za krizne situacije.
Stakleni strop i staklena litica – Zašto je važno skrenuti pažnju?
Na ovaj sistemski fenomen važno je skrenuti pažnju cijelog društva. I to ne samo zato što žene čine polovinu zaposlenih već i zato što samo postavljanje žene na poziciju na čelu kompanije (ili države) može biti signal iz samog tog sistema da mu treba promjena iznutra.
Također, staklena litica je jedna forma diskriminacije, a može biti opasna i za kompanije kao i za države. Narušava različitost koja je neophodna, ne samo da bi se održala mogućnost za uvođenje i održavanje dobre podloge za inovacije, već i za opstanak same kompanije.
Autor: Jelena Consult, sistemsko-psihodinamski organizacijski konzultant & A-N™ trener
PROČITAJ JOŠ:
Kako biti uspješan lider u kriznim vremenima?
Duhovno i materijalno bogatstvo: idu li zajedno?
4 rečenice koje uspješni ljudi nikad ne izgovaraju
4 savjeta kako bolje upravljati vremenom i prioritetima?
5 savjeta kako lakše prihvatiti životne promjene
